MJERENJE MOTIVACIJE I ZADOVOLJSTVA !!!!

Svaka efikasnost rada zaposlenika i menadžera je uzrokovana motivacijom za rad iz koje proizlazi zadovoljstvo radom. Mjerenje motivacije je izrazito složeno zbog kompleksnosti ljudskog ponašanja te su razvijena određena pravila koja su rezultirala različitim tehnikama, instrumentima i indikatorima koje je moguće klasificirati na sljedeći način:

1. dubinske psihološke tehnike

2. indirektne tehnike

3. psihološke tehnike zasnovane na samo-opisu

Dubinske psihološke tehnike se temelje na projektilnim tehnikama u kojima ispitanik strukturira ili interpretira određeni materijal koji je nedovoljno strukturiran. Ističe se:

1. dubinski intervju kao čvrsto usmjeren razgovor o poslu kojeg obavlja intervjuirani sa ciljem da se otkriju neke osobine pozitivnog ili negativnog usmjerenja prema obavljanju određenog posla,

2. test tematske percepcije koji se temelji na seriji crno-bijelih slika s ljudskim figurama u nejasnim aktivnostima i položajima koje ispitanik razgleda i o svakoj mora napisati ili ispričati jednu priču,

3. test nedovršenih rečenica se temelji na nedovršenim rečenicama koje samo polovično određuju misao koju opisuju, a na temelju nastavka rečenice se utvrđuje stav ili osjećaj ispitanika prema predmetu ispitivanja,

4. test asocijacije riječi koji se temelji na što bržem odgovaranju ispitanika asocijativnom riječju na riječ koju izgovori ispitivač,

5. Rorschachov test mrlja koji se sastoji od 10 mrlja tintom, a koje ispitanik mora opisati,

6. ček-lista svojstava koja se sastoji od popisa poslova i popisa osobina ličnosti gdje ispitanik mora, među ponuđenim osobinama, odabrati one koje najbolje odgovaraju određenom poslu,

7. testovi vizualizacije koji se temelje na opisivanju ponašanja neke druge osobe u određenoj radnoj situaciji jer ispitanik tako projicira svoje motive i ponašanje,

8. Rosenzweigov test frustracije koji se sastoji od 24 slike na kojima je jedna osoba frustrirana, ugrožena ili joj je nanijeta nepravda pa ispitanik u ulozi frustrirane osobe odgovara na riječi osobe koja je uzrokovala frustraciju,

9. semantički diferencijal koji se temelji na činjenici da većina riječi ima dvojako značenje te se pokušava utvrditi konotativno značenje jer to vodi utvrđivanju nekih opterećenja i usmjerenja ličnosti ispitanika. 
Indirektne tehnike mjerenja motivacije se temelje na pretpostavci da veća motivacija za rad ima za posljedicu veće radne rezultate te se mjeri upravo mjerenjem radnog učinka. Norma rada je jedno od mjerila radnog učinka i ima individualni karakter. Za iskazivanje grupnog i kolektivnog učinka koriste se i neki drugi indikatori koji uzimaju u obzir kvalitetu proizvoda i usluga, uštede na materijalima, energiji, stupnju iskorištenja kapaciteta i dr.

Psihološke tehnike se provode usmenom ili pismenom komunikacijom između ispitivača i ispitanika kojom se prikupljaju podaci bitni za mjerenje motivacije za rad. Razlikuju se tehnike intervjua, tehnike upitnika ili ankete i tehnike skaliranja.

Potrebno je razlikovati motivaciju od zadovoljstva. Motivacija se odnosi na težnju i napor za zadovoljenjem želja ili ciljeva, dok se zadovoljstvo odnosi na ispunjenje koje osjećamo zbog zadovoljenja želje. Zaposlenik ili menadžer može biti zadovoljan poslom, ali imati nisku razinu motivacije za posao ili obrnuto.

(vše u knjizi: Čičin-Šain, D.,“ Osnove menadžmenta“,Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004)